Svi dijelovi našeg tijela stare. I naš mozak, također.
Svi smo svjedočili prirodnom propadanju funkcija mozga kod starijih rođaka. Nažalost, oni gube svoju kratkoročnu memoriju i postupno gube izvršne funkcije i postaju “zbunjeni”. Čak i bez zastrašujuće Alzheimerove bolesti, naš mozak stari. Međutim, danas nam neuroznanost govori da možemo odgoditi taj postupak.
U nekim slučajevima, možemo preokrenuti propadanje mozga uključujući se u neke prilično specifične aktivnosti, od kojih većinu smatramo hobijima. Ovdje su 7 od njih.
1. Čitajte sve
Bilo da volite stare klasične stripove ili New York Times, znanstvenici nam govore kako čitanje zapravo povećava funkciju mozga na nekoliko područja. Kada apsorbiramo nove informacije, potičemo rast novih živčanih putova.
Čitanjem razgibavamo one dijelove mozga koji se bave rješavanjem problema, uočavanjem obrazaca i tumačenjem onoga što nam drugi govore o svojim osjećajima.
Ono, također, poboljšava pamćenje, nadovezuje se na prethodno obrazovanje (povećava neuronske veze), te vježba dijelove mozga koji omogućuju maštu.
Neka istraživanja također pokazuju da metoda brzog čitanja povećava sinapse (električni spojevi među regijama mozga), zbog toga što mozak mora brzo obraditi senzorne informacije. Zaista, mnogim učenicima, metoda brzog čitanja je vrijedna vještina. 2. Naučite svirati glazbeni instrument
Godinama su neuro-znanstvenici provodili istraživanja o utjecaju glazbene nastave za djecu u odnosu na poboljšanje kognitivnih funkcija – pamćenje, rješavanje problema, sekvencijalna obrada i raspoznavanje uzoraka. Sviranje instrumenta (glas je instrument, također), povećava volumen sive tvari i stvara neuronske veze između dvije polutke mozga.
Iz tog razloga, znanstvenici vjeruju da rano glazbeno usavršavanje omogućuje studentima da budu bolji i u linearnom matematičkom radu (algoritmi, rješavanje jednadžbi) i matematičkom rješavanju problema (modeliranje, optimiziranje, rješavanje problema).
Sviranje instrumenta osigurava da obje strane mozga zajedno rade puno bolje. Istraživači tvrde da sviranje glazbenog instrumenta u odrasloj dobi može proizvesti iste neurološke učinke kao što to čini i u djece.
3. Redovno vježbajte
Evo što nam znanost govori. Vježba proizvodi protein (BDNF) u krvi. Kako krv putuje kroz mozak, stanice apsorbiraju ovaj protein koji je odgovoran za povećanu memoriju i fokus. Jedan od najznačajnijih eksperimenata bio je test fotografske memorije koji je proveden na eksperimentalnoj i kontrolnoj skupini.
Eksperimentalna skupina je vježbala prije testa, dok kontrolna skupina nije. Rezultati ispitivanja na eksperimentalnoj skupini bili su bolji. Članovi su bili u mogućnosti usredotočiti se na slike i onda ih se prisjetiti nakon razdoblja čekanja. 4. Naučite novi jezik
Postoji nekoliko područja u mozgu koji su zaduženi za prepoznavanje zvuka, davanje smisla i za reakciju na njega. Dvojezični ljudi imaju više sive tvari u svojim centrima za jezike. Mogu se istovremeno usredotočiti na više od jednog zadatka, jer su im razvijeniji dijelovi mozga koji se odnose na obrazloženja, planiranje i pamćenje.
Znanstvenici su to počeli proučavati i u djece koja kod kuće govore neki strani jezik, ali u čijim školama se govori drugi jezik. Slušali bi dva različita jezika i pokušavali razlučiti koji su jezik čuli, forsirajući ta područja mozga na povećan rad.
Također je poznato da učenje jezika u bilo kojoj fazi u životu snažno utječe na mozak i čini vas pametnijima.
5. Sudjelujte u kumulativnom učenju
Kumulativno učenje se definira kao proces kojim učimo ono što već znamo i dodajemo nove informacije istog tipa. Na primjer, matematika je kumulativno učenje. Djeca prvo uče osnovne funkcije. Tada nauče kako koristiti osnovne funkcije za rješavanje problema. Zatim uče algebru, koriste osnovne funkcije za rješavanje jednadžbi.
Svaki sloj ide na vrh onog što se učilo prije. Kako starimo, imamo tendenciju prestati s kumulativnim aktivnostima učenja. Međutim, istraživanje kaže da, ako nastavimo, njima možemo izoštriti pamćenje, poboljšati rješavanje problema i jezik. Možda bismo svi trebali vježbati matematiku u starijoj dobi! 6. Vježbajte mozak sa zagonetkama i igrama
Na naš mozak možemo gledati kao na računalo i kao na mišić. Što više informacija pružamo mozgu, više funkcija on može obavljati. Isto tako, što više vježbamo naš mozak, on bolje funkcionira.
Križaljke, aktivnosti vezane za deduktivno razmišljanje, strateške igre kao što su šah ili čak i neke video igre, prisiljavaju naš mozak da prima nove informacije i na taj način stvara nove veze.
7. Meditirajte/vježbajte jogu
Meditacija više nije nešto što se može shvatiti kao ” stvar koju rade hinduistički i budistički redovnici “. Istraživanja o meditaciji su zapravo prilično zapanjujuća. Prvo, ona omogućava bolju kontrolu nad vlastitim razmišljanjem kada osoba nije u meditativnom stanju. Ova kontrola omogućuje fokus, koncentraciju i bolje pamćenje.
Naime, studenti koji meditiraju imaju bolje rezultate na testiranjima, a odrasli koji meditiraju imaju bolje pamćenje. Meditacija povećava sivu tvar u dijelovima mozga koji kontroliraju učenje i pamćenje. Umirovljenici koji meditiraju zadržavaju više sive tvari od onih koji to ne čine. Kod učenika s problemima u ponašanju u školi, meditacija je pokazala poboljšanje ponašanja, jer smanjuje stres i anksioznost. Čini se da je meditacija sjajna stvar za sve uzraste.
Sve ove hobije možete lako uklopiti u vaš svakodnevni život.
S obzirom na ono što nam znanost danas govori, oni će održati naš mozak čudesno zdravim.
Izvor: lifehack / prijevod ATMA/preuzeto sa:atma.hr
Nema komentara:
Objavi komentar